Slobodna domena

Zadruga za otvoreni kod i dizajn

Platform cooperativism ili platformsko zadrugarstvo

U članku Od ekonomije dijeljenja do dijeljene eksploatacije Tomislav Medak precizno analizira probleme koji izviru iz procesa transformacije digitalne tehnologije u alate za stjecanje dobiti. Sve raširenija 'ekonomija na zahtjev' u nekim industrijama postaje dominantan poslovni model koji često ima negativne posljedice za radnike, zajednicu i okoliš. Takozvane disruptivne kompanije prisvojile su pozitivan efekt kulture dijeljenja te ga vješto ugradile u vlastite digitalne, korporativne platforme. Svi Amazoni, AirBnb-i te Uberi ovog svijeta trude se pozicionirati između kupca i dobavljača. Promjenom strukture odnosa u proizvodnji vrijednosti, korporativne platforme se uvelike oslanjaju na slobodno vrijeme svojih, kako ih oni zovu, 'suradnika', svjesno eliminirajući radnike iz procesa. Taj kotač se sve brže okreće ugrožavajući egzistenciju radnika koji, stiješnjeni manjkom opcija, preuzimaju sve veće rizike.

Kao djelomični odgovor na nastalu situaciju javlja se platformsko zadrugarstvo. Radi se o platformama za posredovanje, mahom inspiriranim uspješnim primjerima s tržišta, koje nisu u vlasništvu korporacija već njihovih korisnika - kupaca i dobavljača. Oslanjajući se na tradiciju zadruga, model demokratskog odlučivanja i zajedničkog vlasništva pokazuje se primjenjivim na slučaju digitalnih platformi. Pokret se afirmirao kroz konferenciju Platform cooperativism održanu 2015. godine u New Yorku koja je okupila i povezala već postojeću međunarodnu zajednicu platformskih zadruga te postaje sve jasnije artikulirana strategija otpora. Trebor Scholz, organizator konferencije i svojevrsni idejni začetnik pokreta, zapisao je: "Silicon Valley voli uzburkanost u ekonomiji, priuštimo im ju onda". Aludirao je na potencijal ovakvih platformi da s tržišta istisnu korporativne igrače.

Četvrta konferencija o dobroj ekonomiji, održana tijekom ožujka 2017. u Zagrebu, ugostila je Thomasa Dönnebrinka iz OuiShare. Njegovo veoma optimistično predavanje skrenulo je pažnju zainteresirane javnosti i domaćih zadrugara na potencijal digitalnog udruživanja. Ipak, u razgovoru s novinarkom Večernjeg lista, pored iskazanog optimizma Dönnebrink upozorava i na izazove pred kojima se nalazimo. Prije svega, trenutni omjer moći i raspoloživog novca nipošto ne ide u prilog zadrugarima. Vlada okrutna borba za mjesto na tržištu. Relativno je malo uspješnih i financijski stabilnih projekata kao što je npr. zadružna online trgovina fotografijama Stocksy.

Iz te perspektive, platformsko zadrugarstvo čini se više kao metoda preživljavanja nego li stvarnog otpora. Zadruge ulaze u sukob čiji cilj bi trebalo biti očuvanje ili stvaranje radnih mjesta a ne nastavak 'gig ekonomije' drugim sredstvima. Zadruge žele postići pravedne ekonomske odnose. To automatski ne može biti ravnopravna borba protiv korporativnih platformi koje počivaju na slobodnom vremenu i privatnim resursima svojih 'suradnika' a ne opterećuju se problematikom pravednosti. Ovdje se ne radi samo o borbi Davida protiv Golijata, već se naš David svjesno odriče pračke dok Golijat vitla buzdovanom.

Drugi ograničavajući faktor je financiranje. Izgradnja digitalnih platformi skup je i dugotrajan proces. Mnoge start-up kompanije financiraju se riskantnim kapitalom i zapravo nisu profitabilne. Primjerice, Amazon još uvijek ne nosi prihod svojim investitorima a Uber je gubitaš. Platforme koje se financiraju odozdo, kapitalom koji je doslovce oduzet od usta, ne mogu si priuštiti luksuz da budu neuspješne.

Bez političke artikulacije zadrugarstva kao snage i taktike u klasnom sukobu, neće biti koristi od platformskih zadruga. Ukoliko ugrožene, obespravljene i zakinute zajednice svjesno ne prihvate ovaj oblik udruživanja kao metodu borbe za očuvanje radnih mjesta i vlastitih resursa bitka je unaprijed izgubljena. Iako se trenutna perspektiva ne čini pozitivna a tržište rada postaje sve okrutnije, možda će upravo taj moment smanjenja mogućnosti za dostojanstven život na svjetlo dana vratiti solidarne zadružne prakse, ustanovljene upravo u vrijeme kada su prava radnika bila na najnižim granama.

Cooperativa Integral Catalana upravo je sjajan primjer jedne takve, politički motivirane zadruge izgrađene na samim marginama društva. Okupljeni u nuždi i borbi za preživljavanje, aktivisti su stvorili platformu koja koristi digitalne i analogne alate kako bi osigurala sredstva za život ali i razvoj zajednice. U svibnju 2016. godine, na poziv Zadruge za etično financiranje, u klubu MAMA održano je inspirativno izlaganje anonimnog člana te zadruge na temu taktika i metoda Cooperative Integral. Moderator diskusije bio je Toni Prug. Kao najzanimljiviji dio izlaganja treba izdvojiti njihova nastojanja da utemelje EKO, kriptovalutu koja se, za razliku od najraširenije svjetske kriptovalute Bitcoin, ne bi bazirala na natjecanju već na zajedničkom i solidarnom vlasništvu članova.

Slobodna domena osnovana je imajući u vidu našu želju da se uhvatimo u koštac s mogućnostima digitalnog ujedinjavanja. Utoliko, pozivamo sve sadašnje i buduće zadrugare na suradnju u izgradnji zajedničkih demokratskih platformi.

— 7. travnja 2017.