Jeste li A11Y?

Web pristupačnost

Kad kažemo da je nešto pristupačno, često se to odnosi na cijenu predmeta ili usluge. Termin pristupačno u velikom broju slučajeva podrazumijeva da je nešto jeftino. Pristupačna može biti i osoba koja je otvorena, susretljiva. U svijetu web stranica i aplikacija termin pristupačnost promatra se na drugačiji način. Odnosi se na prilagodbe za olakšano korištenje stranica osobama s invaliditetom ili izazovima. Svi smo se koristeći web stranice državnih institucija vjerojatno već susreli s alatima za promjenu kontrasta, izmjenu tipografije i sl. Čak i bez dodatnog informiranja jasno nam je kako se ti alati koriste te kome su namijenjeni. 

Donošenjem Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora Republike Hrvatske (NN 17/19) u nacionalno zakonodavstvo preuzeta je Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora. Sva tijela javnog sektora dobila su obavezu osigurati pristupačnost svojih mrežnih lokacija te u formi Izjave o pristupačnosti utvrditi status usklađenosti svojih on-line resursa. 

Stupanjem na snagu, zakon je potaknuo domaće institucije na prilagodbu, pa tako i one s kojima Slobodna domena surađuje. Kod kulturanova.hr i havc.hr radilo se o projektima koji su realizirani davno prije nego li je direktiva EU bila na horizontu te je stoga trebalo posegnuti za posebno programiranim rješenjem i prilagodbama programskog koda kako bi se implementirala pristupačnost. Oba zahvata bila su  srednje veličine, ne sasvim trivijalni. Uz prilagodbu stranica trebalo je pomoći i oko procjene statusa usklađenosti te pisanja Izjave o pristupačnosti. To iskustvo dovelo nas je do odluke da  počnemo voditii računa o pristupačnosti na svim budućim projektima.  Razvili smo modul koji možemo jednostavno primijeniti na on-line rješenja na kojima radimo, često i retrogradno. Takav je npr. slučaj s našom web stranicom, slobodnadomena.hr ili npr. cesi.hr, mmh.hr, ckim.hr, mvinfo.hr itd. Pristupačnost se kao koncept proširila na širi teren od onog koji pokrivaju tijela javnog sektora. Postepeno su i udruge, poduzeća i mediji uveli tu praksu. Iako ih zakon na to ne obavezuje, mnoge web stranice se trude biti pristupačne osobama s invaliditetom ili poteškoćama.

Referentni dokument u polju pristupačnosti su svakako CARNET-ove Smjernice za osiguravanje digitalne pristupačnosti u kojem su na jasan i razumljiv način obrađeni najvažniji aspekti ove problematike. Smjernice su namijenjene prvenstveno profesionalcima i osobama koje su u institucijama zadužene za procjenu statusa pristupačnosti. Baš kao što je prosječnom vozaču motornog vozila dovoljno znati interpretirati znak za parkiranje na mjestu rezerviranom za invalide, bez da ulazi u detalje koliko široko i kako pozicionirano to mjesto treba biti, slično je s web pristupačnosti. Prosječan posjetitelj internetskih stranica alat za upravljanje postavkama može percipirati kao “ono za izmjenu fonta i boje”, bez ulaženja u sve detalje ovog, realno složenijeg, pitanja. Tema pristupačnosti je široka, a mi smo puno naučili iz resursa dostupnih kroz The A11Y Project. 

Sublimaciju svega što znamo o pristupačnosti ugradili smo u svakodnevnu praksu izrade webova. Slijedimo logiku da je manje ujedno i bolje te stoga neke prilagodbe koje radimo nisu vidljive prosječnim korisnicima. Primjerice, naš alat za podešavanje opcija pristupačnosti ne nudi mogućnost povečavanja veličine slova na ekranu, ali stranice se dobro ponašaju ako se slova povečaju. Osobe kojima trebaju veća slova da bi se koristile nekom stranicom se s tim problemom suočavaju svakodnevno. One znaju povečati slova na svojim uređajima. Njima ne treba custom alat za povečavanje slova ugrađen u stranicu, već im je nužno da kad povećaju slova koristeći tu funkcionalnost na uređaju, da se stranica ne raspadne, da ostane upotrebljiva i čitljiva.

Eksplicitne opcije koje smo ugradili u modul za pristupačnost su izmjena pisma u ono prilagođeno osobama koje imaju poteškoća s čitanjem, izmjena kontrasta iz pozitiva u negativ te naglašavanje linkova potcrtavanjem. Sve ostalo je na prvi pogled “oku nevidljivo”. Ipak, kako bi stranica bila zaista pristupačna, potrebno je u nju ugraditi cijeli niz dodatnih mehanizama. Primjerice, treba testirati stranice s automatiziranim čitačima za slijepe i slabovidne. Potrebno je pobrinuti se da html kod stranice bude semantički razumljiv, te da fotografije i ilustracije budu i tekstualno opisane. Dobra praksa je omogućiti kretanje stranicom uz pomoć tipkovnice, bez korištenja miša ili touch screena.

Iako smo puno radili na pristupačnosti, a ponešto i zaradili zahvaljujući EU direktivi, iako vodimo računa o tome da su naši radovi u skladu s preporukama, treba reći kako je u Hrvatskoj izmjena zakonodavstva automatizmom povukla velike i bitne izmjene na domaćem webu. Mnogi su uskočili u taj vlak. Uložena su značajna sredstva i energija. Istražujući problematiku, učeći o njoj, došli smo do zaključka da je u nekim drugim zemljama EU prepušteno da se prilagodbe dese sporije, kroz  roll-out princip. Institucije istog ranga su u tim zemljama kao prvi korak jednostavno utvrdile stupanj svoje (ne)prilagođenosti, a izmjene stranica su provele u trenutku kad se radio njihov veći update ili redizajn. Ovakav pristup preporučljiv je za web stranice na kojima je potrebno napraviti velike izmjene kako bi se prilagodile u duhu Direktive, kad je lakše i logičnije realizirati ih kroz novi projekt. Bitno je da potreba da stranice budu pristupačne osobama s invaliditetom i izazovima postane odnosno ostane element svake buduće specifikacije, svakog javnog poziva, svakog brief-a, svakog novog weba. To je ispravan smjer.